Iako neki smatraju da je crvena postala „prevaziđena“, jedno ostaje nepromjenjivo: praznična dekoracija u ovoj boji nikada ne izlazi iz mode. Kroz istoriju, crvena je nosila razna značenja – od grešnika i svetaca, preko ratnika i kraljeva, do simbola prestiža i moći.

Crvena boja u hrišćanstvu


Na našim prostorima crvena se snažno povezuje sa hrišćanskom tradicijom. U crvenu najčešće farbamo vaskršnja jaja, a mnogi vjeruju da simbolizuje Hristovu prolivenu krv, žrtvu i novo rađanje. Povezuje se i sa biblijskom jabukom koju je Eva ubrala sa zabranjenog drveta. Upravo zato crvena postaje simbol rođenja Hrista, ali i Nove godine kao novog početka.

 

Crvena se često pojavljuje i u božićnim običajima – badnjak se ponekad vezuje crvenim koncem ili mašnom, a crveno vino je sastavni dio obreda zalivanja badnjaka.

Crvena kod starih Slovena


Za stare Slovene crvena boja bila je zaštitnička – štitila je od zlih sila i uvijek se kombinovala sa crnom i bijelom. U svadbenim obredima predstavljala je ljubav i radost, dok je novorođenčetu vezivan crveni konac oko ruke da ga sačuva od uroka. Crvena marama, poklonjena djevojci, bila je znak ljubavi, poštovanja i vjernosti.

Crvena danas – emocija, strast i toplina


Danas crvenu najčešće povezujemo sa snažnim emocijama: strašću, ljubavlju, toplinom i radošću. Zato se prirodno uklapa u najljepši dio godine. Psiholozi navode da ljudi koji vole crvenu boju često imaju vedar duh, impulzivni su i ekstrovertni, te otvoreno pokazuju svoje osjećaje.

 

Svetlije nijanse crvene simbolizuju romantiku, radost i osjećajnost, dok tamnije donose poruku istrajnosti, hrabrosti, stabilnosti i snage volje. Ipak, tamna crvena može predstavljati i agresivnost ili snažan bes, pa se preporučuje umjerenost kada je riječ o prazničnom dekorisanju.

Crvena, dakle, nije samo boja – ona je simbol istorije, vjere, tradicije, ljubavi i zaštite. Zato s pravom ostaje najdominantnija boja praznika.