Vladimir Putin rođen je 7. oktobra 1952. godine u Lenjingradu u radničkoj porodici. Njegov otac Vladimir Spiridonovič Putin prije vojnog angažmana radio je u fabrici vagona, a majka Marija Ivanovna bila je domar u zgradi u kojoj su živjeli, kako se ne bi odvajala od djece. Vladimir Putin rođen je kao treći, najmlađi sin u porodici. Dvojicu braće izgubio je jako rano: prvi je umro prije II svjetskog rata, dok je drugi stradao od difterije kada je imao svega godinu dana. Veliki uticaj na Vladimira Putina imao je njegov djed, Spiridon Ivanovič Putin, uspješni kuvar koji je spremao jela za Lenjina i Staljina, i bio izuzetno blizak sa dvojicom lidera. Pisac Marin Katusa, autor knjige "Hladniji rat", kaže da je Vladimir Putin svoj dar za politiku nasljedio upravo od djeda..

- Spiridon Ivanovič uspio je da nadživi takva dva, slobodno možemo reći, diktatora. Za tako nešto potrebni su istančani politički instinkti i osjećaj za balansiranje, koje je prenio na svog unuka Vladimira - rekao je Katusa.

Djed Vladimira Putina proveo je neko vrijeme u NKVD (preteča KGB) prije nego što se zaposlio kao kuvar u Kremlju, a preminuo je kada je Putin imao 13 godina. Što se ljubavnog života tiče, Vladimir Vladimirovič vjenčao se sa stjuardesom Ljudmilom Škrebnjevom 1983. godine u Lenjingradskom dvorcu. Imaju dvije kćerke, Mariju "Mašu" (35) i Katerinu (36). Obje navodno iz bezbjednosnih razloga žive pod drugim identitetima. Zvanično se razveo 2013. godine. Godinama se priča da je u vezi sa bivšom gimnastičarkom, olimpijskom šampionkom Alinom Kabajevom, sa kojom navodno ima i djecu.

"STRUČNJAK ZA KONTAKTE SA LJUDIMA" I PRVO TAJNO IME

Ono što je Putina obilježilo jeste njegova karijera u obaveštajnoj službi Sovjetskog saveza KGB-u, gdje je proveo 15 godina. KGB ga je regrutovao odmah pošto je završio Pravni fakultet u Lenjingradu. Ruski predsjednik je, i pored toga što od kolega sa fakulteta nije krio čime se bavi, uvijek držao distancu i bio veoma tajanstven. Putinov dobar drug, violončelista Sergej Roldugin, otkrio je zanimljivu anegdotu.

- Jednom sam ga upitao: "Ja sam violončelista. Ja sviram. Koja je tvoja profesija? Znam da si obavještajac, ali šta ti tačno radiš?", na šta mi je Volođa (Putinov nadimak) odgovorio: "Ja sam stručnjak za kontakte s ljudima" - navodi se u knjizi Roja Medvedeva - "Putin".

Prvih pet godina službe Putin je, prema sopstvenom svjedočenju, proveo u obuci. Nakon toga, sa činom majora poslat je na jednogodišnje usavršavanje u Moskvu, na fakultet J.V Andropov, današnju Akademiju spoljne obavještajne službe. Tu je sa ostalim obavještajcima učio proučavanje ljudi, psihološku analizu sagovornika i, kako je rekao, "umijeće da stupi u naizgled slučajan kontakt s ljudima". Tokom tih studija oslovljavali su ga sa "drug Platov", jer je jedno od pravila Akademije da nijedan polaznik ne zna prava imena svojih kolega.

Nakon godinu dana, nadređeni su proučavali rad polaznika i sastavljali dokumentaciju o njima. Putinov, odnosno fajl "druga Platova", nalazi se u tajnim arhivama obavještajne službe. Jedino se zna da je u završnoj evaluaciji imao dva nedostatka: "izvjesnu zatvorenost i nekomunikativnost". Ipak, to nije ugrozilo njegovu ukupnu ocjenu, nakon čega je poslat na tajni rad u Istočnu Njemačku.

Tamo je proveo pet godina, od 1985 – 1990. Putinov okrug bio je grad Drezden, gdje se pod novim tajnim imenom "gospodin Adamov" potpuno utopio u sredinu. Uz perfektno znanje njemačkog, bez ruskog akcenta, učlanio se u književni klub, gdje je s uživanjem čitao Getea i istovremeno skupljao podatke o potencijalnim protivnicima SSSR-a. Takođe je bio član drezdenskog Amaterskog ribarskog društva. U njegovoj omiljenoj pivnici u Drezdenu, gdje je u špijunskim danima uživao u pšeničnom pivu i njemačkim pečenim kobasicama, postojao je počasni "Putinov ugao". Nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, ta turistička atrakcija više ne postoji.

OKRETANJE KA POLITICI

Nakon ujedinjenja dvije Njemačke Putin se vratio na univerzitet, gdje je odbranio doktorat. U temi doktorske teze Putin je zastupao stav da Rusija može ekonomski da se oporavi jedino ukoliko u mnogo većoj mjeri počne da eksploatiše svoja prirodna bogatstva – naftu i gas. Već tada je počeo da pokazuje političke ambicije, okrenuvši se ka tom pravcu. Jer, Hladni rat je bio gotov, Rusija poražena i pred decenijom propadanja na svim nivoima.

Tokom tih, devedesetih godina 20. vijeka, Putin je brižljivo gradio svoju političku karijeru. Godine 1999. odlazeći predsjednik Boris Jeljcin Putina je prvo proglasio premijerom, da bi zvanično u martu 2000. godine postao predsjednik. Od tada je odslužio tri predsjednička i jedan premijerski mandat, a trenutno četvrti put obavlja funkciju predsjednika. Kako bi zacementirao svoju vlast, prošle godine potpisao je zakon koji mu omogućava da još dvaput bude biran za predsjednika, u skladu sa ustavnim promjenama koje je sam inicirao. Zakon je donet nakon održanog referenduma 2020. Njime su poništeni svi njegovi dosadašnji predsjednički mandati, čime je stekao priliku da učestvuje na izborima i 2024. i 2030. godine.

ČVRST STAV I PSIHOLOŠKE IGRE

Putin je, za razliku od Jeljcina kojeg većina Rusa smatra "gubitnikom i mlakim političarem", stekao imidž potpuno drugačijeg, čvršćeg i konkretnijeg lidera. Pored stabilizacije ekonomije i rasta životnog standarda, Vladimir Putin uspio je i da vrati ugled posrnuloj sili u međunarodnim okvirima. Napadom na Ukrajinu 24. februara ove godine, ali i, između ostalog, aneksijom Krima i podrškom otcepljenim dijelovima Gruzije i Moldavije (Južna Osetija, Abhazija i Pridnjestrovlje), doprinijeli su da uloga Rusije kao svjetske sile znatno degradira.

Pored toga, specifičan je Putinov odnos sa predstavnicima drugih zemalja, naročito zapadnih, gdje se primjećuje da ruski predsjednik igra svojevrsne psihološke igre. Kašnjenje, po kojem je već poznat, na svojoj koži su najbolje osjetili papa Franja i njemačka kancelarka Angela Merkel, koji su ga čekali i po nekoliko sati u Sali za sastanke. Poznata je i anegdota o posjeti Merkelove Kremlju, kada je Putin u salu za sastanke namjerno pustio svog crnog labradora Koni, iako je vrlo dobro znao da njemačka kancelarka ima fobiju od pasa, otkad ju je jedan ujeo dok je još bila djevojčica.

Ove godine uloge su se okrenule, pa je ruski lider osjetio na svojoj koži kako izgleda kašnjenje na sastanak. Turski i kirgistanski predsednik naterali su Putina da ih čeka, gde se moglo vidjeti kako nervozno šeta i cupka nogama tokom iščekivanja kolega.

BRIŽLJIVO GRAĐEN IMIDŽ

Tokom karijere Putinov tim je marljivo radio na imidžu "Supermena", koji je ruskom predsjedniku donio veliku popularnost. Tako je 2008. godine Putin navodno spasao reportersku ekipu od napada sibirskog tigra, kojeg je pogodio strelicom za uspavljivanje. Nakon nekog vremena saopšteno je da je čitav događaj lažiran kako bi se ukazalo na izumiranje ove rijetke životinjske vrste. Pored toga, ruskog predsjednika često možemo vidjeti u izdanjima neobičnim za funkciju koju obavlja: istražuje morsko dno vozeći podmornicu, go do pojasa jaše konja kroz tajgu, igra hokej sa NHL zvijezdama i daje po 7-8 golova...

Ipak, nisu sve Putinove avanture plod mašte domišljatih saradnika. Tokom velikih požara koji su 2010. godine pogodili Rusiju, Putin je kao kopilot liteo avionom vatrogasne službe i gasio požare u zapadnoj Rusiji, u regionu Rjazan.

U prošlosti, sovjetski lideri su mahom važili za hladne, nedostupne i sve samo ne društvene ličnosti. Putin je riješio da promeni taj trend, pa se ruski predjsednik mogao vidjeti kako pjeva džez u društvu holivudskih superstarova Kevina Kostnera i Šeron Stoun, te kako uživa u ćaskanju sa Žerarom Depardjeom i Stivenom Sigalom. Poslednjih godina i takve aktivnost su se smanjile, naročito tokom pandemije gdje je ruski lider izolovao od svih.

Proizvode se majice sa njegovim likom, postoji votka "Putinka", kavijar "Gorbuša Putina"... Od 2011. godine na internetu postoji strip koji se zove "Super Putin – čovjek kao nijedan drugi", sa Putinom u glavnoj ulozi i Medvedevim kao njegovim vjernim pomoćnikom. Čak se 2013. godine pojavila i igra za mobilni telefon pod nazivom "Ne zezajte se sa Putinom", u kojoj se ruski predsjednik bori protiv zombija.

Ipak, koliko god da Putin pokušao da poboljša svoj imidž, to je možda djelimično uspio u domaćoj javnosti, dok je svjetska odavno postala podozriva prema njegovim postupcima, piše Alo.rs

BONUS VIDEO:

;t=2101s