Nekada je Badnji dan obilovao raznoraznim običajima. Naše bake i djedovi su za Badnji dan morali da izvršavaju mnoštvo toga što su im njihovi preci ostavili, ali danas, nažalost, većina tih običaja više se ne ispunjava. Kao što običaji koji su se sprovodili na Tucindan žive u usmenoj tradiciji, tako je i sa većinom običaja koji su krasili Badnji dan. Samo još ponegdje i pokoji od njih živi u prkasi.
Badnjak
Jedan od osnovnih elemenata Badnjeg dana jeste badnje drvo ili badnjak. Po njega svaki domaćin ide u obližnju šumu. Pažnja se obraća veoma na sam proces sječenja badnjaka. Kada domaćin odabere najljepši badnjak za svoj dom prvo ga posipa žitom, a zatim rakijom. Nakon što se prekrsti i pomoli Bogu domaćin siječe badnjak, ali na taj način da on iz tri udarca sjekirom obavezno mora da bude posječen i da padne na istočnu stranu.
„Ustaje se što ranije. Kada dođeš gdje se siječe badnjak okrene se prema istoku, prekrsti se i badnjak se siječe iz tri udarca sjekire... Prije toga posipa se pšenicom i rakijom", kazao je jedan čitalac našeg portala.
Nakon toga domaćin badnjak donosi kući gdje ga dočeka domaćica posipajući ga žitom. U selu Babići badnjak se nikada nije unosio u kuću. On se stavlja ispred kuće, a u dom su se unosile samo njegove grančice.
[gallery ids="299513,299516,299515,299514,299512"]
Badnja večera
Tokom božićnih praznika pripremala se veća količina hrane i vode za stoku. Veoma je zanimljiv odgovor jedne bake na pitanje da li i zbog čega se pripremala veća količina hrane i vode za stoku:
"Jest', jest'... I oni slave k'o i mi. “
Večera koja se postavljala za Badnje veče bila je obilna. Ono što ostane, što se ne pojede, uglavnom se davalo svinjama.
[gallery ids="299511,299510,299509,299508"]
Slama se takođe za Badnje veče unosila u kuću i stavljala se pod sto, te se ta ista slama u kući držala sve do Malog Božića.
Na pitanje da li se sjeća i da li je postavljala večeru na sopri jedna baka odgovorila je:„ Jesam... Na sopri. Onda su bile dosad sopre, nije k'o sad... “
Za Badnji dan se obavezno postilo. Tokom dana se jelo, ali je sama večera bila nešto posebno. Baka navodi jednu dosjetku koja je vladala u Babićima koja na pravi način opisuje bogatstvo Badnje trpeze: „ Svega ― k'o uoči Božića“. Na pitanje šta se tačno postavljalo na sto za ovu priliku odgovorila je da se na stolu nalazilo svašta, a nije izostavila ni značaj orasa i meda ovog dana iako se ne sjeća tačno zbog čega su orasi i med bili toliko značajni. Nije bilo bitno da li je broj hrane na stolu paran ili neparan. Kuća se za Badnje veče obavezno kadila, a Oče naš i Bogorodica bile su neizostavne molitve.
I pored toga što su mnogi od ovih običaja predani zaboravu ipak je nemoguće da ne zapazimo kako je atmosfera koja vlada ovaj dan zaista posebna. U zraku se osjeća najgovještaj najradosijeg dana za sve hrišćane ― dana rođenja Gospoda Isusa Hrista.
BONUS VIDEO:
