Od davnina ljudi se na ovaj praznik mole da Bog blagoslovi "vjenac godine"

[caption id="attachment_23257" align="alignnone" width="900"] FOTO/PRINTSCREEN[/caption]

Pravoslavni vjernici 14. septembra obilježavaju praznik Crkvene Nove godine, odnosno datum od kojeg starokalendarska pravoslavna crkva proslavlja početak liturgijske godine. Na isti dan obilježava se spomen na Prepodobnog Simeona Stolpnika. U većini drugih pravoslavnih crkava Crkvena Nova godina počela je 1. septembra.



Tokom istorije postojala su dvoumljenja kada će se obilježavati početak Crkvene Nove godine, pa je tako u Srbiji ona obilježavana u martu sve do vladavine cara Dušana. Na Prvom i Šestom Vaseljenskom saobru smatralo se da je važno da početak Crkvene Nove godine bude u septembr, jer, oko praznika jevrejske Nove godine (Roš Hašana), koja je bila prije nekoliko dana, IsusHristos, ušavši u sinagogu, oglasio je godinu milosti Gospodnje.


Za ovaj praznik vezuje se mali broj običaja, a za jedan od najvažnijih se oduvijek smatrala molitva. Vjeruje se da se danas treba pomoliti za dobru, plodnu i radosnu godinu pred nama. Od davnina ljudi se na ovaj praznik mole da Bog blagoslovi "vjenac godine" - da sačuva vjeru, mir, da godina protekne dobro, za gradove, naselja i zaštitu od neprijatelja, piše Sense.



Takođe, upućuje se molitva za pobjedu nad krivovjerstvom, za plodove zemlje, kišu, zdrav i čist vazduh i za izbavljenje od svih nevolja. Neke porodice u Srbiji proslavljaju Crkvenu Novu godinu kao krsnu slavu, a prema starom običaju ljudi su nekada nosili sjeme u crkvu da se osvješta jer je ovo period godine kada počinje sjetva.