Globalno zagrijavanje postavlja nove uslove kojima živi svijet pokušava ubrzano da se prilagodi, a u toj trci opstanka neke životinjske vrste mijenjaju veličinu i oblik svog tijela kako bi se bolje adaptirale na visoke temperature.


Za razliku od ljudi koji se mogu osloniti na tehnologiju, ostatak životinjskog carstva može jedino da računa na prirodne mehanizme prilagođavanja. Uočeno je da zbog klimatskih promjena mnoge životinje migriraju u hladnije krajeve ili na veće nadmorske visine, dok se druge prilagođavaju tako što mijenjaju vrijeme važnih događaja kao što je parenje. Međutim, kod više stotina vrsta uočen je zanimljiv način adaptacije koji podrazumijeva promjenu oblika i veličine tijela, piše Klima 101.

U toplijim uslovima pticama raste kljun


U opsežnom pregledu radova objavljenom u naučnom časopisu Trends in Ecology and Evolution, tim predvođen Sarom Rajding identifikovao je vrste koje mijenjaju oblik zbog klimatskih promjena. Autori navode da je ovaj obrazac široko rasprostanjen u životinjskom carstvu.

U jednom od pregledanih radova objašnjeno je kako je australijskim papagajima porastao kljun i do 10% od 1871. do danas, pri čemu je povećanje bilo predvidivo na osnovu prosječnih ljetnjih temperatura i prije nego što su primjerci sakupljeni.

Kod ptica promjena dimenzija tijela kao način adaptacije nije nepoznata pojava. U biologiji je ovaj fenomen objašnjen Alenovim pravilom koje predviđa da se u toplim uslovima dužina istaknutih dijelova tijela, kao što su kljun, rep ili uši, povećava u cilju lakšeg odavanja tjelesne toplote. Zbog klimatskog uticaja povećanje kljuna uočljivo je i kod drugih ptica kao što su sjevernoamerički junko, zebe sa Galapagosa i drozdovi. Ali nisu sve ptice na "dobitku" kad je veličina u pitanju, neke se i smanjuju.

Tim naučnika sa Državnog univerziteta Luizijane iz SAD proučavao je uzorke ptica iz kišnih šuma Amazona sakupljenih u periodu od četiri decenije. Rezultati su objavljeni ovog mjeseca u naučnom časopiu Science Advences i pokazuju da je kod većine vrsta zabilježeno smanjenje veličine tijela, dok je kod osjetljivijih vrsta primjećen pad u broju populacije. Biolozi vjeruju da je suva i toplija klima u njihovom slučaju direktno dovela do smanjivanja čitavog tijela, kako bi se ptice lakše izborile sa regulacijom tjelesne temperature, ali ne isključuju i neke indirektne uzroke kao što je slabija ishrana.

U ovoj studiji je proučavano preko 11.000 primjeraka ptica sedamdeset sedam različitih vrsta. Mjerenja su pokazala da su ptice u periodu od 1979. do 2019. izgubile prosječno od 0,1 do 2 procenata težine po dekadi. Od posebnog značaja je to što je ovo prvo istraživanje koje proučava morfološke promjene kod ptica koje nisu selice, što je autorima omogućilo da jasnije razdvoje ulogu klimatskih uticaja od ostalih mogućih faktora.

Ptice nisu jedine životinje čija se veličina mijenja


Jasno je da se morfološke promjene mnogih ptičijih vrsta dovode u vezu sa klimatskim promjenama. Međutim, nisu samo ptice te koje doživljavaju promjene u svojoj veličini. Naučnici vjeruju da rast prosječne globalne temperature utiče na veličinu životinja širom svijeta.

Zbog klimatskih promjena smanjuju se čak i vellike životinje. Ženke polarnih medvjeda, pored toga što brojčano nestaju, postale su mršavije i sitnije. U periodu od trideset godina izgubile su u prosjeku oko 65 kilograma težine i pet centimetara visine.

Dijapazon vrsta pogođen ovim trendom je ogroman, na šta ukazuju i dokazi do kojih su došli britanski naučnici 2012. godine. Tim istraživača sa Univerziteta u Liverpulu i londonskog Univerziteta Kraljica Meri objavio je rezultate ispitivanja sprovedenih na više od 150 vrsta životinja koje žive na kopnu i u vodi, a koji pokazuju da je 90 odsto njih dostiglo zrelost sa manjom veličinom tijela kad su temperature bile više.

Morfološke promjene ne pogađaju samo toplokrvne životnje. Tokom posljednjih nekoliko decenija promjene u veličini uočene su kod riba, reptila, vodozemaca i insekata.

Početak Šestog velikog izumiranja


Stručnjaci napominju da, iako se radi o promjenama adaptivne prirode koje bi trebalo da zaštite i omoguće opstanak, smanjivanje bi moglo nepovoljno da utiče na vrstu. Gubitak tjelesne veličine može da ima negativan efekat na reproduktivnost ili sposobnost životinje da se prehrani. U tom slučaju morfološke promjene mogu uticati na pad populacije neke vrste ili čak njeno potpuno izumiranje, što bi lanačano moglo da ima posljedice na lokalni ekosistem.

Naučnici nisu u potpunosti saglasni da li su uočljive promjene samo fenotipskog karaktera, to jest one koje jedinka ne prenosi na potomstvo, ili je smanjivanje kod nekih vrsta djelo prirodne selekcije, a promjena zapisana u genima. Sa kratke vremenske distance teško je reći, s obzirom na to da za evolutivne promjene može biti neophodno hiljade i stotine hiljada godina. Međutim, životinjskim vrstama kojima bi jedino evolucija bila izlaz iz novih klimatskih okolnosti bitka je vjerovatno već izgubljena zato što je tempo globalnog zagrijavanja mnogo brži od njihove sposobnosti da se promijene.

Opasnost od izumiranja vrste se povećava ukoliko životna sredina nameće nove uslove za koje životinje nemaju adekvatni adaptivni odgovor. Izumiranje vrsta je prirodna stvar na planeti, ali postoji tempo koji se smatra da ne narušava prirodni balanas. U naučnoj zajednici vlada zabrinutost da bi silina klimatskih promjena dovela mnoge vrste na ivicu opstanka. Trenutna brzina nestanka vrsta nalikuje počecima velikih izumiranja zbog čega neki naučnici smatraju da smo na pragu šestog velikog izumiranja. Prethodnih pet izumiranja koje naša planeta pamti su bila povezane sa ubrzanim promjenama klime i životne sredine, a procjenjuje se da je u tim događajima nestalo 75-95% vrsta koje su tada živele.

Čovjek je nekontrolisanim lovom i uništavanjem staništa već direktno doprineo nestanku mnogih životinja, a klimatske promjene koje je izazvao mogle bi ovaj trend da dovedu na nivo velikih masovnih izumiranja. Morfološke promjene kod životinja koje zapažaju naučnici se mogu interpretirati kao upozorenje koje dolazi od vrsta koje imaju poteškoća sa globalnim zagrijavanjem i za čiji opstanak je neophodno ljudsko djelovanje, suprotno od onog koje je do ovakvog scenarija dovelo.