U ponedjeljak, 19. oktobra, pažnja ulagača usmjerena je na američku politiku sankcija Rusiji, sukobe na Bliskom istoku, ekonomske pokazatelje iz Kine i predstojeće poslovne rezultate najvećih američkih kompanija.

Istovremeno, političke tenzije u Francuskoj stvaraju pritisak na evro, dok zlato ponovo privlači interesovanje investitora koji traže sigurnije oblike ulaganja.

Cijene nafte padaju zbog američkih sankcija Rusiji

Jedna od glavnih vijesti sa svjetskih tržišta jeste pad cijena nafte nakon informacija o ublažavanju pojedinih američkih sankcija Rusiji.

Prema podacima koje prenosi Rojters, cijena nafte Brent pala je za približno 1,6 odsto, na oko 108 dolara po barelu.

Pojeftinila je i američka sirova nafta, dok investitori procjenjuju da li bi promjene sankcija mogle omogućiti povećanje globalne ponude energenata.

Američki predsjednik Donald Tramp signalizirao je ublažavanje pojedinih ograničenja, ali su obim i dugoročne posljedice takve politike i dalje neizvjesni.

Državni sekretar Marko Rubio naveo je da bi procjena ekonomskih posljedica mogla trajati do 60 dana.

Istovremeno, situacija na Bliskom istoku i dalje predstavlja veliki rizik za energetska tržišta.

Sukobi, napadi na brodove i problemi sa transportom kroz Ormuski moreuz povećavaju troškove osiguranja i prevoza nafte, zbog čega tržište ostaje nestabilno uprkos trenutnom padu cijena.

Azijske berze pod pritiskom zbog vještačke inteligencije

Trgovanje na azijskim berzama počelo je neujednačeno, prvenstveno zbog zabrinutosti investitora u vezi sa visokim vrijednostima tehnoloških kompanija.

Posebna pažnja usmjerena je na ogromna ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju, uključujući čipove, serverske centre i računarsku opremu.

Investitori sve češće postavljaju pitanje koliko će vremena biti potrebno da se ulaganja vrijedna milijarde dolara pretvore u očekivanu dobit.

Japanski indeks Nikkei zabilježio je pad, dok je južnokorejski Kospi pokazao znakove oporavka nakon prethodnih gubitaka.

Američki berzanski fjučersi istovremeno su rasli, nagovještavajući mogućnost stabilnijeg početka trgovanja na Volstritu.

Kina iznenadila boljim ekonomskim rezultatima

Pozitivne informacije stigle su iz Kine, čija je ekonomija u trećem kvartalu 2026. godine porasla za 4,5 odsto na godišnjem nivou.

Rezultat je nešto bolji od očekivanja ekonomista, koji su predviđali rast od približno 4,4 odsto.

Prema zvaničnim podacima, industrijska proizvodnja u septembru povećana je za 5,5 odsto, dok je maloprodaja porasla za 1,1 odsto.

Iako ovi pokazatelji ukazuju na otpornost kineske privrede, problemi u sektoru nekretnina i slaba domaća potrošnja i dalje predstavljaju izazove.

Kretanje kineske ekonomije važno je za globalna tržišta jer je riječ o jednom od najvećih svjetskih potrošača energenata, industrijskih sirovina i drugih proizvoda.

Evro slabi zbog političkih tenzija u Francuskoj

Na deviznim tržištima američki dolar blago je ojačao, dok se evro našao pod pritiskom zbog političke i društvene nestabilnosti u Francuskoj.

Protesti zbog visokih troškova života i nasilni sukobi tokom vikenda povećali su zabrinutost investitora.

Evro se tokom jutarnjeg trgovanja kretao oko 1,12 dolara.

Tržišta prate i očekivanja u vezi sa budućim odlukama vodećih centralnih banaka o kamatnim stopama, koje utiču na vrijednost valuta, državnih obveznica i akcija.

Zlato ponovo privlači pažnju investitora

Cijena zlata zabilježila je blagi rast i tokom ranog trgovanja kretala se oko 4.175 dolara po unci.

Geopolitička neizvjesnost i oprez na finansijskim tržištima povećavaju interesovanje za plemenite metale.

S druge strane, visoke kamatne stope i jačanje dolara mogu ograničiti rast cijene zlata.

Zbog toga investitori pažljivo prate ekonomske pokazatelje i poruke centralnih banaka.

Rezultati tehnoloških kompanija mogli bi odlučiti smjer berzi

Predstojeća sedmica donosi objavljivanje poslovnih rezultata velikih američkih kompanija, među kojima su Meta, Tesla, Netflix i Texas Instruments.

Posebna pažnja biće usmjerena na Metu, zbog velikih ulaganja u razvoj vještačke inteligencije.

Kompanija za 2026. godinu predviđa kapitalne izdatke od 130 do 145 milijardi dolara.

Investitori će zbog toga analizirati da li rast prihoda može opravdati izuzetno visoke troškove razvoja i izgradnje infrastrukture.

Poslovni rezultati tehnoloških kompanija mogli bi značajno uticati na raspoloženje na američkim i svjetskim berzama.

Šta ovo znači za Bosnu i Hercegovinu?

Za domaću privredu posebno je važno kretanje cijena nafte i drugih energenata.

Pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu može vremenom ublažiti pritisak na cijene goriva, ali to ne znači da će gorivo na benzinskim pumpama odmah pojeftiniti.

Maloprodajne cijene zavise i od nabavnih ugovora, rafinerijskih troškova, transporta, poreza i marži.

S druge strane, dugotrajniji poremećaji na energetskim tržištima mogu povećati troškove prevoza i proizvodnje, što se posredno može odraziti i na cijene robe.