Prema ovom modelu, država će za djecu koja ispunjavaju uslove izdvajati 10 evra mjesečno, odnosno oko 19,56 KM, a novac će biti uplaćivan na posebne investicione račune namijenjene budućoj penziji.

Cilj je da djeca već od šeste godine počnu da stvaraju kapital koji će moći koristiti u starosti.

Zakon je Bundestag usvojio u petak, 16. oktobra, ali za njegovu konačnu primjenu potrebno je i odobrenje Bundesrata.

Koja djeca imaju pravo na državnih 10 evra?

Prema usvojenom zakonskom prijedlogu, pravo na državnu podršku imaće djeca sa prijavljenim prebivalištem u Njemačkoj, počevši od generacije rođene 2020. godine.

Državne uplate predviđene su od šeste godine do punoljetstva.

Program će početi postepeno, tako što će svake naredne godine biti uključivana nova generacija djece koja navršavaju šest godina.

Za djecu rođenu 2020. godine predviđene su i retroaktivne uplate za 2026, iako se početak primjene zakona planira za 1. januar 2027. godine.

Važno je naglasiti da se ne radi o novcu koji će roditelji moći svakodnevno da troše, već o sredstvima namijenjenim dugoročnoj penzionoj štednji.

Šta roditelji treba da urade?

Roditelji će za dijete moći da otvore sertifikovani investicioni račun kod ovlašćenog pružaoca finansijskih usluga.

Na taj račun država će uplaćivati predviđena sredstva, a novac će se dalje ulagati na tržištu kapitala.

Provjera prava na podršku trebalo bi da se obavlja digitalno, na osnovu podataka povezanih sa poreskim identifikacionim brojem djeteta.

Iako je iznos podrške određen na mjesečnom nivou, uplate će se obavljati kvartalno, odnosno jednom u tri mjeseca.

Šta ako roditelji ne otvore račun?

Predviđeno je rješenje i za porodice koje same ne izaberu investicioni račun.

U tom slučaju državna sredstva biće usmjeravana u poseban fond kojim upravlja njemačka centralna banka Bundesbank.

Prema izmjenama koje je prihvatio parlamentarni Odbor za finansije, sredstva u tom fondu moći će da se ulažu isključivo u široko diverzifikovane globalne akcije ili akcijske fondove.

Cilj je dugoročni rast kapitala, ali prinosi neće biti garantovani.

To znači da vrijednost ulaganja može i da padne, a država neće automatski nadoknađivati eventualne tržišne gubitke.

Roditelji, bake i djedovi mogu dodatno da uplaćuju novac

Pored državnih deset evra mjesečno, članovi porodice moći će da uplaćuju dodatna sredstva na dječiji investicioni račun.

Ukupan iznos privatnih doplata ograničen je na 6.840 evra godišnje, odnosno 570 evra mjesečno.

Na taj način porodice koje imaju mogućnosti mogu dodatno povećavati kapital namijenjen budućoj penziji djeteta.

Nakon navršene 18. godine mladi će moći sami da nastave štednju ili da sredstva prenesu u drugi odgovarajući oblik penzionog ulaganja.

Koliko novca dijete može da uštedi?

Njemačko Ministarstvo finansija napravilo je ilustrativni obračun uz pretpostavku prosječnog godišnjeg prinosa od sedam odsto.

Prema takvom scenariju, samo od državnih uplata tokom djetinjstva do punoljetstva bi se moglo prikupiti oko 2.200 evra.

Ako bi taj novac ostao uložen do 65. godine, bez dodatnih uplata, njegova nominalna vrijednost mogla bi porasti na približno 53.000 evra, odnosno oko 103.660 KM.

Međutim, riječ je isključivo o modelskom proračunu.

Stvarni prinos zavisiće od kretanja na finansijskim tržištima, dok inflacija i buduće oporezivanje mogu značajno uticati na realnu vrijednost ušteđevine.

Novac se neće moći podizati prije penzije

Za razliku od obične dječije štednje, sredstva prikupljena kroz ovaj program biće namijenjena penzionom periodu.

Prema predviđenim pravilima, isplata će u načelu biti moguća tek nakon navršene 65. godine.

Sredstva neće moći slobodno da se prodaju, založe ili koriste za druge potrebe.

Državni doprinosi i ostvareni prinosi neće se oporezivati tokom trajanja štednje, dok će poreske obaveze nastajati prilikom kasnijih isplata, prema važećim propisima.

Koliko će program koštati Njemačku?

Prema vladinim procjenama, za program će u 2027. godini biti potrebno oko 198 miliona evra.

Kako se svake godine bude uključivala nova generacija djece, rashodi će postepeno rasti.

Procjenjuje se da bi do 2030. godine godišnji troškovi mogli dostići oko 411 miliona evra.

Za period od 2027. do 2030. planirani ukupni izdaci iznose približno 1,2 milijarde evra.

Kada zakon stupa na snagu?

Bundestag je 16. oktobra 2026. godine usvojio zakon, ali postupak njegovog donošenja još nije završen.

Potrebno je da ga odobri i Bundesrat, nakon čega bi novi sistem trebalo da počne sa primjenom 1. januara 2027. godine.

Za djecu rođenu 2020. godine planirano je retroaktivno priznavanje podrške od početka 2026. godine.