Evropska skladišta gasa, koja u redovnim okolnostima pune komercijalne kompanije, ove godine bilježe rekordno niske nivoe zaliha. Do ovakvog stanja došlo je zbog visokih ljetnih cijena energenata uslovljenih ratom u Iranu, što je drastično smanjilo tržišnu motivaciju kompanija za popunjavanje kapaciteta. Posljedica toga jeste da EU u predstojeću zimsku sezonu ulazi nedovoljno pripremljena.

Model po uzoru na državne rezerve nafte

Diplomatama u Briselu još nije u potpunosti jasno kako bi ove zajedničke rezerve funkcionisale u praksi, dok ih je jedan visoki zvaničnik EU opisao kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Predloženi model bio bi konceptualno sličan postojećim sistemima obaveznih državnih rezervi nafte i naftnih derivata, koje služe kao garancija stabilnosti u vanrednim okolnostima.

Iako su raniji dokumenti EU o reorganizaciji snabdijevanja gasom predviđali bolje krizno upravljanje unutar samih kompanija, u njima se nisu direktno spominjale strateške rezerve koje bi vlade država članica bile obavezne da pune nezavisno od trenutnih tržišnih uslova.

Holandija i Njemačka već mijenjaju strategiju

Države koje su se godinama oslanjale isključivo na komercijalno punjenje skladišta već su bile prinuđene da promijene svoj pristup nakon što su uočena jasna ograničenja postojećeg modela.

  • Holandija je odlučila da direktno subvencioniše nabavku energenata, za šta je iz državnog budžeta izdvojila gotovo milijardu evra.

  • Njemačka uveliko razmatra uspostavljanje vlastitih nacionalnih strateških zaliha kako bi zaštitila svoju privredu i domaćinstva.