Ova promjena mogla bi utjecati na globalno mjerenje vremena, ali i olakšati rad digitalnih sistema koji zavise od precizne sinhronizacije.

Građanski satovi zasnovani su na pretpostavci da Zemlja napravi pun krug oko svoje ose za približno 24 sata. Međutim, rotacija naše planete nije potpuno ujednačena, već se njena brzina mijenja. Kako bi se atomsko vrijeme održalo usklađenim s rotacijom Zemlje, stručnjaci od 1972. godine povremeno dodaju po jednu prestupnu sekundu.

Posljednji put ova korekcija uvedena je 31. decembra 2016. godine, a do tada je ukupno dodano 27 prestupnih sekundi.

Šta je prestupna sekunda i čemu služi?

Svjetsko vrijeme mjeri se prema koordiniranom univerzalnom vremenu (UTC), standardu koji se oslanja na izuzetno precizne atomske satove. Oni mjere vrijeme na osnovu frekvencija povezanih s atomskim procesima, dok se rotacija Zemlje odvija nezavisno od njih.

Prestupna sekunda uvedena je kako bi se UTC održao usklađenim s prirodnim kretanjem planete. Brzina rotacije Zemlje nije konstantna, zbog čega se astronomsko vrijeme i vrijeme koje pokazuju atomski satovi postepeno razilaze.

Korektivne sekunde dodavane su uglavnom krajem juna ili decembra, kada bi za to postojala potreba.

Zašto tehnološke kompanije žele ukidanje prestupne sekunde?

Iako prestupna sekunda omogućava bolje usklađivanje atomskog vremena s rotacijom Zemlje, njeno uvođenje može izazvati probleme u digitalnim sistemima.

Finansijska tržišta, telekomunikacije, satelitska navigacija i globalni podatkovni centri zavise od preciznog mjerenja vremena. Čak i mala promjena može dovesti do grešaka u sistemima koji nisu pravilno pripremljeni za takvu korekciju.

Problemi su već zabilježeni u prošlosti:

  • 2012. godine platforme poput Reddita i LinkedIna imale su tehničke poteškoće povezane s obradom prestupne sekunde.

  • Iste godine probleme je imao i sistem za rezervacije australijske aviokompanije Qantas.

  • 2022. godine inženjeri kompanije Meta upozorili su da prestupna sekunda predstavlja značajan izazov za pouzdanost hardverske infrastrukture.

Međunarodni biro za tegove i mjere (BIPM) još je 2022. godine podržao plan prema kojem bi se praksa uvođenja prestupnih sekundi napustila do 2035. godine. Prema navodima iz dostavljenog izvještaja, sada se razmatra mogućnost ranijeg ukidanja, već od 2027. godine.

Tri ključna pitanja o kojima se raspravlja

Na sastanku u Francuskoj razmatraju se prijedlozi koji bi mogli značajno promijeniti međunarodne standarde mjerenja vremena.

Nova definicija sekunde

Razvoj optičkih satova omogućio je još preciznije mjerenje vremena. Zbog toga se razmatra mogućnost da se sekunda u budućnosti redefiniše na osnovu optičkih frekvencija, umjesto dosadašnjeg standarda zasnovanog na frekvenciji zračenja atoma cezija.

Ukidanje prestupne sekunde

Najvažniji prijedlog odnosi se na prestanak dodavanja pojedinačnih korektivnih sekundi. Time bi se pojednostavilo mjerenje vremena u digitalnim sistemima i smanjio rizik od tehničkih problema prilikom korekcija.

Usklađivanje vremena za buduće lunarne misije

Razmatraju se i standardi mjerenja vremena koji bi mogli biti važni za buduće svemirske misije, uključujući razvoj posebnog vremenskog sistema za Mjesec.

Hoće li promjena uticati na svakodnevni život?

Ako prestupna sekunda bude ukinuta, većina ljudi neće primijetiti neposrednu promjenu. Satovi će i dalje pokazivati vrijeme na uobičajen način, dok bi digitalni sistemi mogli postati pouzdaniji zbog izostanka povremenih korekcija.

Ipak, dugoročno će se atomsko vrijeme sve više razlikovati od vremena određenog rotacijom Zemlje, odnosno od položaja Sunca.

Prema procjenama navedenim u izvještaju, do 2100. godine razlika bi mogla iznositi oko 54 sekunde. Tokom narednih stoljeća ona bi nastavila rasti, što bi u veoma dalekoj budućnosti moglo zahtijevati drugačiji način usklađivanja vremena.

Jedna od mogućih ideja jeste uvođenje znatno rjeđih i većih korekcija, poput prestupnog sata, ali takvo rješenje pripada dugoročnim razmatranjima.

Ukidanje prestupne sekunde tako bi predstavljalo kompromis između preciznosti astronomskog vremena i potreba savremenih tehnoloških sistema, piše Mondo.rs.