Ovo pitanje postalo je predmet rasprave u Danskoj, gdje je vlada predložila nova pravila koja bi prosvjetnim radnicima omogućila da, pod strogo određenim uslovima, fizički intervenišu i u situacijama u kojima učenik ozbiljno ometa nastavu.

Predlog zakona podnesen je danskom parlamentu 8. oktobra, a njegova suština nije u tome da nastavnicima bude dozvoljeno da kažnjavaju učenike fizičkom silom. Cilj je da se preciznije definiše kada zaposleni u školi smiju da reaguju ako razgovor, upozorenja i druge blaže mjere ne daju rezultat.

Ipak, predlog je otvorio važno pitanje: gdje se završava pravo nastavnika da zaštiti bezbjednost i nesmetano odvijanje časa, a gdje počinje obaveza da se dijete zaštiti od neprimjerenog postupanja odraslih?

U kojim situacijama bi nastavnici smjeli da intervenišu?

Prema prijedlogu danskog Ministarstva obrazovanja, fizička intervencija bila bi moguća u nekoliko jasno određenih situacija. To uključuje slučajeve kada učenik oštećuje stvari ili školsku imovinu, fizički povređuje druge ili sebe i druge izlaže fizičkoj opasnosti.

Novina je proširenje pravila na situacije u kojima učenik psihički povređuje druge ili ozbiljno ometa nastavu. To znači da bi fizička intervencija, u određenim okolnostima, mogla da bude dozvoljena i kada problem nije neposredno fizičko nasilje.

Kao primjeri navode se situacije u kojima učenik pravi ozbiljan nered, odbija da napusti prostoriju i sprečava druge da prate nastavu. Ipak, sama činjenica da dijete ne sluša nastavnika ili se ponaša neposlušno ne znači automatski da je fizička intervencija opravdana.

Svaki slučaj morao bi da se procjenjuje pojedinačno, uzimajući u obzir okolnosti i ozbiljnost ponašanja. Predlog predviđa da se fizička sila koristi samo izuzetno, kada druge mogućnosti nisu dovoljne.

Fizička intervencija samo kao posljednja mogućnost

Danske vlasti naglašavaju da nastavnik najprije treba da pokuša da riješi problem blažim mjerama. To može da podrazumijeva razgovor sa učenikom, upozorenje ili pokušaj da se dijete udalji iz situacije u kojoj ometa druge.

Ako takvi pokušaji ne uspiju, fizička intervencija mogla bi da bude primijenjena samo ako je neophodna i srazmjerna problemu. To znači da reakcija ne smije da bude grublja niti duža nego što je potrebno da bi se situacija stavila pod kontrolu.

Predlog, dakle, ne daje nastavnicima neograničeno pravo da koriste silu. Naprotiv, predviđa da intervencija bude što blaža i što kraća, uz obavezu škole da nastavi da se bavi uzrocima problematičnog ponašanja.

Danski ministar obrazovanja Magnus Heunicke poručio je da nastavnici ne bi trebalo da strahuju od otkaza zato što su neophodno intervenisali u situaciji koja je izmakla kontroli. Ministarstvo istovremeno ističe da škole imaju odgovornost da sprečavaju takve situacije, a ne samo da reaguju kada do njih dođe.

Šta kažu oni koji podržavaju promjenu, a šta kritičari?

Predlog je naišao na podršku dijela nastavničkog sindikata, koji smatra da prosvjetnim radnicima treba jasniji pravni okvir za postupanje u teškim situacijama. Nastavnici se ponekad suočavaju sa ponašanjem koje ugrožava bezbjednost ili onemogućava čitavom odjeljenju da prati nastavu, a pritom nisu sigurni koje mjere smiju da primijene.

Sa druge strane, organizacije koje se bave pravima djece upozoravaju da bi proširena ovlašćenja mogla posebno da pogode učenike koji već imaju socijalne, emocionalne ili druge teškoće. Kritičari zato naglašavaju značaj prevencije, stručne podrške i pedagoških metoda koje mogu da spriječe eskalaciju sukoba.

U središtu rasprave nalazi se pitanje kako istovremeno zaštititi pravo svih učenika na bezbjedno i mirno okruženje za učenje i spriječiti da fizička intervencija postane zamjena za razgovor, podršku i vaspitni rad.

Prema predlogu, roditelji i nadležni opštinski organi trebalo bi da budu obaviješteni o svakom slučaju upotrebe sile. Takva obaveza trebalo bi da omogući da se intervencije evidentiraju i da se njihova opravdanost može naknadno razmotriti.

Danska nije prva zemlja koja razmatra ovakva pravila

Slična pitanja već su uređena u pojedinim evropskim zemljama. U Norveškoj su pravila o fizičkoj intervenciji školskog osoblja proširena tako da obuhvate i ozbiljno ometanje nastave, kao i određene oblike psihičkog povređivanja drugih. Nova pravila tamo se primjenjuju od avgusta 2025. godine.

U Engleskoj, takođe, školsko osoblje može da primijeni razumnu silu u zakonom predviđenim okolnostima, uključujući održavanje reda i discipline. I tamo se naglašava da upotreba sile mora da bude opravdana konkretnom situacijom.

Danski predlog oslanja se na iskustva drugih zemalja, ali je njegova primjena i dalje predmet zakonodavnog postupka. Prema dostupnim informacijama, planirano je da nova pravila počnu da važe od avgusta 2027. godine, ukoliko budu usvojena.

Važno je, međutim, napraviti jasnu razliku između fizičke intervencije radi sprečavanja opasnosti ili ozbiljnog ometanja nastave i fizičkog kažnjavanja. Predlog se odnosi na prvu situaciju, dok fizičko kažnjavanje nije dozvoljeno.

Rasprava u Danskoj pokazuje koliko je teško pronaći ravnotežu između autoriteta nastavnika, prava djece i potrebe da škola bude bezbjedno mjesto za sve. Jasna pravila mogu da pomognu nastavnicima da znaju kako da postupe, ali njihova primjena zavisiće i od toga koliko se dosljedno budu poštovali uslovi, ograničenja i prava učenika, prenosi Ona.