To je objavio list "Kölner Stadt-Anzeiger", pozivajući se na podatke Zavoda za borbu protiv kriminala u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija. Podaci se odnose na 6.800 stranaca koji bi trebalo da napuste Njemačku, a potiču iz registra samo dva centra za strance u Uni i Kosfeldu. Iz podataka nije poznato koliko je istraga preraslo u krivične postupke, niti koliko je ljudi na kraju osuđeno.

Lista za zapadni Balkan

List se posebno bavi istragama protiv ljudi koji žive na području metropole Kelna i navodi da pojedini pripadnici "klanova" imaju i po 150 krivičnih prijava.

"U to se ubrajaju i sitniji prekršaji, poput vožnje bez karte ili narušavanja javnog reda i mira", navodi se.

Posebnu pažnju privukle su sumnje da je Služba za strance u Kelnu namjerno odugovlačila ili čak sprečavala deportacije pojedinih počinilaca krivičnih djela.

Naime, Centralna služba u Kosfeldu, zadužena za odbijene tražioce azila sa zapadnog Balkana, poslala je u novembru 2024. godine Službi za strance u Kelnu spisak sa 471 imenom stranaca koji bi trebalo da napuste Njemačku. Svi su porijeklom iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije i sa Kosova.

Kosfeld je ponudio pomoć u izdavanju privremenih putnih isprava onima koji nemaju pasoše, kako bi mogli biti deportovani. Iz Kelna je stigao odgovor samo od odjeljenja nadležnog za 218 stranaca koji imaju mogućnost da ostanu u Njemačkoj. Navedeno je da pomoć oko putnih isprava nije neophodna.

Demanti iz Kelna

Naprotiv, poručeno je da se razmatra kako tim ljudima omogućiti trajni ostanak u Njemačkoj. U međuvremenu je 40 osoba sa tog spiska, bez javnog objašnjenja, uklonjeno sa liste onih kojima se otvara mogućnost ostanka.

Kada je kelnski list ovog avgusta objavio postojanje spiska, slučaj je izazvao snažne političke reakcije u Kelnu. Kritičari su gradskoj upravi zamjerili da svjesno sprečava deportacije i ignoriše važeće propise.

Poslanik vladajućih demohrišćana kancelara Fridriha Merca Detlef Zajf prigovorio je nadležnima u Kelnu zbog, kako je naveo, "eklatantnog nepoštovanja saveznih smjernica".

Njemački tabloid "Bild" objavio je 1. septembra da je Keln, umjesto da deportuje te ljude, navodno želio da ih "integriše", ocjenjujući to kao "nevjerovatan skandal institucija".

Mnogi ljudi sa spiska imaju ili su imali takozvani "Duldung", odnosno tolerisani status. To znači da im nije priznat status izbjeglice ili azilanta, već se njihov boravak u Njemačkoj privremeno toleriše iz različitih razloga, poput zdravstvenih problema ili nedostatka dokumenata.

Zemlja mora prihvatiti povratak

Organizacije koje se zalažu za ostanak ovih ljudi upozoravaju da se na spisku nalazi veliki broj istraga zbog sitnijih krivičnih djela, a ne najtežih krivičnih djela koja bi, prema zakonu, mogla voditi deportaciji.

Prva provjera Službe za strance u Kelnu pokazala je da niko u tom gradu nije paušalno odbacio deportacije kao mogućnost, niti ih je sprečavao. Ipak, kako piše "taz", i dalje nije jasno zašto niko iz Kelna nije centralizovano i sveobuhvatno odgovorio na upit iz Kosfelda.

Takođe nije jasno u koliko slučajeva je deportacija uopšte pokušana. Da bi bila uspješna, mora se poklopiti više okolnosti – zemlja porijekla mora prihvatiti povratak, a policija mora pronaći osobu u trenutku kada je planiran deportacioni let.

"Kölner Stadt-Anzeiger" navodi i da su u prethodne dvije godine, od slanja spiska, čak 152 osobe sa njega ponovo bile predmet istraga zbog sumnje da su počinile krivična djela.

Pojedini mediji navode da se gotovo isključivo radi o Romima iz Srbije i susjednih zemalja. Konzervativni list "Welt" tvrdi da je Keln spriječio deportaciju "Roma koji su počinili krivična djela i obavezni su da napuste zemlju".

Optužbe za stigmatizaciju Roma

Ruždija Sejdović iz organizacije "Rom e.V.", koja se u Kelnu zalaže za ostanak migranata, pretpostavlja da je veliki dio ljudi sa ovog spiska romskog porijekla. On je upozorio da ovakvo izvještavanje prate sa zabrinutošću, jer se na taj način paušalno optužuju svi Romi.

Slučajem se ovog ponedjeljka ponovo bavi Gradsko vijeće Kelna, dok pravnici gradske uprave analiziraju cijeli spisak. Uzbuna je podignuta i u pokrajinskoj vladi u Diseldorfu, gdje vlast čine demohrišćani i Zeleni.

Gledano dugoročno, slučaj je politički osjetljiv u vrijeme jačanja desničarske Alternative za Njemačku (AfD), čije su glavne teme upravo "ilegalni migranti" i navodna nespremnost vlasti da ih deportuje.

Sa područja Kelna prošle godine deportovano je 245 osoba, a ove godine do sada 115. Više od polovine njih vodi se kao počinioci krivičnih djela. Oko trećine tih ljudi vraćeno je u zemlje zapadnog Balkana, ali nije poznato koliko se njih poklapa sa spornim spiskom koji ovih dana izaziva burne reakcije u javnosti.

(Indeks.hr)