Prema navodima dvoje izvora, riječ je o mjeri za koju administracija procjenjuje da ne bi ugrozila jednogodišnje trgovinsko primirje između Vašingtona i Pekinga niti planirani susret Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga krajem septembra. Odluka još nije konačna i predsjednik bi, kako tvrde upućeni, i dalje mogao promijeniti stav.

Nova carina predstavljala bi pokušaj Bijele kuće da zaobiđe odluku Vrhovnog suda SAD, koji je ranije ove godine oborio Trampov plan za širok paket visokih carina kakav nije viđen još od tridesetih godina prošlog vijeka. Nakon toga je administracija u martu pokrenula formalne istrage o prekomjernim industrijskim kapacitetima i pravilima o prinudnom radu u Kini i drugim državama.

Još nije poznato da li se približava i odluka u istragama protiv drugih ekonomija koje je Vašington optužio za nepoštene trgovinske prakse, među njima Evropske unije, Japana, Indije, Meksika, Južne Koreje, Vijetnama i Tajvana. Bijela kuća i Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika nisu odgovorili na upite o ovim razmatranjima.

Kineska ambasada u Vašingtonu saopštila je da ekonomska i trgovinska pitanja treba rješavati bilateralnim razgovorima, a ne jednostranim carinskim potezima, te odbacila tvrdnje o prekomjernim kapacitetima. Kina je i prošlog mjeseca negirala takve optužbe, dok su njeni trgovinski partneri posljednjih godina sve više upozoravali na veliki proizvodni kapacitet u sektorima od automobila i solarnih panela do cementa i čelika.

Dodatni kontekst daje i podatak da je kineski trgovinski suficit prošle godine dostigao gotovo 1,2 biliona dolara, uz rast izvoza podstaknut slabijom domaćom potražnjom. U isto vrijeme, američko Ministarstvo finansija najavilo je i nove sekundarne sankcije zemljama koje nastavljaju trgovinu s Iranom, čiji je najveći trgovinski partner upravo Kina, piše AP.