Prema preliminarnim podacima iz šest najpogođenijih zemalja, toplotni talas koji je trajao od 18. juna do 1. jula oborio je brojne rekorde, a naučnici ističu da ovakve vrućine ne bi bile moguće bez uticaja klimatskih promjena.

Podaci o smrtnim slučajevima po zemljama pokazuju sljedeće razmjere tragedije:

  • Njemačka: 6.800 smrtnih slučajeva.

  • Velika Britanija: procijenjeno 2.200 smrtnih slučajeva.

  • Francuska: oko 2.000 smrtnih slučajeva.

  • Belgija: 1.740 smrtnih slučajeva.

  • Španija: 810 smrtnih slučajeva direktno uzrokovanih vrućinom.

  • Holandija: 480 smrtnih slučajeva.

Analize EuroMOMO servisa ukazuju da je 27 zemalja članica EU prijavilo čak 10.650 dodatnih smrtnih slučajeva samo u periodu između 22. i 28. juna. Glavni ljekar danskog Instituta, Lase Skafte Vestergard, ističe da su ove brojke direktna posljedica paklenih vrućina, budući da ne postoje druga objašnjenja za ovakav rast smrtnosti.

U Francuskoj, regija Il-de-Frans zabilježila je skok smrtnosti od 62,8 odsto, dok je u Belgiji ovo proglašen najsmrtonosnijim toplotnim talasom od početka mjerenja 2000. godine. Iako su starije osobe najugroženije, u Belgiji je zabilježeno 280 žrtava mlađih od 65 godina. Britanski naučnici procjenjuju da je čak 42 odsto tragičnih ishoda u Engleskoj i Velsu direktna posljedica temperaturnih skokova izazvanih klimatskim promjenama, piše Politiko.