Hrvatsko pravosuđe se "proslavilo" time što su mu bilo potrebne 23 godine bi samo jednog čovjeka proglasilo krivim za ubistvo 13 rezervista JNA srpske nacionalnosti na Koranskom mostu, u Karlovcu, "paralelno od njega praveći i žrtvu i heroja", saopštila je danas nevladina organizacija "Veritas".

[caption id="attachment_28657" align="alignnone" width="900"] FOTO/KARLOVAC.HR[/caption]

Riječ je o događaju od prije tačno 30 godina - od 21. septembra 1991. - kada su pripadnici MUP i hrvatskog Zbora narodne garde zaustavili dva vojna kamiona, razoružali vojnike, a zatim grupu od 17 vojnika sproveli preko Koranskog mosta gdje je počela likvidacija. Trojica vojnika se spasilo skokom sa mosta, a još jedan je preživio napad sa teškim povredama.

- Za ovaj zločin u maju 1992. započeo je krivični progon karlovačkog specijalca Mihajla Miše Hrastova, a završio je u maju 2015. presudom Vrhovnog suda, kojom je osuđen na četiri godine zatvora zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - protivpravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja - stoji u saopštenju.

Iz "Veritasa" podsjećaju da je Hrastov poslije dvije godine i 10 mjeseci izašao na uslovnu kaznu gdje je dočekan kao heroj.

Istovremeno se ukazuje da će upavo na 30. godišnjicu stradanja 13 rezervista JNA, Gradsko vijeće Karlovca raspravljati o prijedlogu da to Koranski most dobije ime po jedinici čiji je pripadnik osuđen za taj zločin.

- Prema anketi nekih hrvatskih medija, 9 od 10 Karlovčana i danas smatra da Hrastov nije zločinac, nego heroj, koji je nedavno u Karlovcu dobio i svoj mural čije je ''službeno otvaranje'' zakazano tačno na 30. godišnjicu zločina zbog kojeg je pravosnažno i osuđen - navodi se u saopštenju.

Iz "Veritasa" poručuju da postoje dokazi da su u likvidaciji učestvovala najmanje tri lica i da je pucano iz najmanje dva različita oružja, ali se hrvatsko tužilaštvo još ne oglašava po pitanju eventualnog proširenja optužbe na ostale izvršioce i naredbodavce tog jednog od prvih ratnih zločina u ratu 1990-ih.

- Izrečena kazna se tumači i kao nagrada ubici Hrastovu za preuzimanje odgovornosti za inkriminisani događaj, priznajući da ih je sam pobio i to u iskonstruisanoj nužnoj odbrani, u koju mu nisu na kraju povjerovali ni Vrhovni, ni Ustavni sud - navodi se u saopštenju.

Kako se podsjeća, epilog svega je izlazak Hrastova na uslovno dosluženje kazne, porodicama žrtava je isplaćeno oko 1,6 miliona evra, dok postupci za preživjele još uvijek traju.