Muškarac je sa žrtvama komunicirao isključivo putem interneta, uglavnom preko Snepčeta, a u jednom slučaju i preko Vacapa. Djeci se predstavljao kao njihov vršnjak, odnosno kao šesnaestogodišnjak, sticao njihovo povjerenje, a potom ih nagovarao i primoravao da mu šalju eksplicitne fotografije i snimke. Fizičkog kontakta sa žrtvama nije bilo.

Prema presudi, krivična djela počinio je od maja 2024. do kraja 2025. godine. Sud mu je za pojedinačna djela izrekao kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora, koje je objedinio u jedinstvenu kaznu od 15 godina. Visina kazni zavisila je od načina na koji je postupao prema pojedinim žrtvama. Dok neka djeca nisu pristala na njegove zahtjeve, drugu je zastrašivao i ucjenjivao kako bi ih natjerao da mu se povinuju.

Lažno se predstavljao kao šesnaestogodišnjak

Tokom komunikacije koristio je lične probleme i ranjivost djece kako bi zadobio njihovo povjerenje. Nekima je govorio da je zaljubljen u njih i obećavao da će jednog dana živjeti zajedno. Kada bi odbila njegove zahtjeve, vrijeđao ih je ili im prijetio da će njihove intimne fotografije i privatne poruke poslati roditeljima i prijateljima ili ih objaviti u školi koju pohađaju.

U strahu da će njihove nage fotografije dospjeti do drugih ljudi, pojedine žrtve pristajale su na ono što je tražio. Od djece je zahtijevao da mu šalju eksplicitne fotografije i snimke, a u nekim slučajevima tražio je i da tokom video-poziva pred kamerom izvode seksualne radnje. Pojedinim žrtvama slao je i fotografije svojih genitalija, a od njih je zahtijevao da ga posmatraju tokom video-poziva.

U pojedinim razgovorima i video-pozivima učestvovalo je više osoba, zbog čega je sadržaj koji je zahtijevao od djece potencijalno mogao da bude dostupan i drugima.

Pratio jednu od žrtava i prijetio joj

Posebno agresivan bio je prema djeci koja su pokušavala da prekinu komunikaciju s njim. Kada ga je jedna od žrtava blokirala na Snepčetu, pokušavao je ponovo da pristupi njenom profilu čak i nakon što je promijenila lozinku. Pratio je i njeno kretanje i kontrolisao s kim komunicira na internetu.

Prijetio joj je da će objaviti njene nage fotografije ukoliko ne bude radila ono što od nje traži. Sličan obrazac primjenjivao je i prema ostalim žrtvama: najprije bi izgradio povjerenje i stvorio privid emocionalne bliskosti, a zatim bi, nakon što dobije intimni sadržaj, počeo da ih vrijeđa, pritiska i ucjenjuje.

Slučaj otkriven nakon što je jedno dijete progovorilo

Slučaj je otkriven kada je jedna od žrtava odlučila da roditeljima ispriča šta se događa. Oni su potom obavijestili nadležne, a policijska istraga dovela je do 57-godišnjaka.

Pregledom njegovog mobilnog telefona pronađena je velika količina dokaznog materijala, uključujući poruke, fotografije i video-snimke. Digitalni tragovi pronađeni su i na uređajima žrtava. Prikupljeni dokazi, vještačenja i priznanje osumnjičenog predstavljali su osnov za osuđujuću presudu.

Tokom suđenja, koje je bilo zatvoreno za javnost radi zaštite maloljetnih žrtava, muškarac je priznao krivicu i izrazio kajanje, navodeći da je svjestan težine svojih postupaka. Sud je utvrdio da je u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio uračunljiv.

Riječ je o nezaposlenom muškarcu koji ranije nije bio osuđivan i ima maloljetno dijete. Tokom postupka utvrđeno je da povremeno ima problema sa alkoholom i tabletama, ali to nije uticalo na ocjenu njegove uračunljivosti u vrijeme izvršenja djela. Njegov identitet nije objavljen zbog zaštite maloljetnih žrtava.

Zabranjen mu internet, sudija upozorila roditelje

Pored jedinstvene kazne od 15 godina zatvora, sud mu je izrekao i zabranu korišćenja interneta u trajanju od dvije godine. Određen mu je i zaštitni nadzor u trajanju od pet godina, koji počinje nakon što izdrži zatvorsku kaznu. Ukoliko presuda postane pravosnažna i odsluži svih 15 godina, bez ranijeg otpusta, nadzor će se nastaviti i nakon njegovog izlaska iz zatvora.

Produžen mu je i istražni zatvor, u kojem se nalazi od hapšenja krajem prošle godine. Oslobođen je plaćanja troškova krivičnog postupka jer nema prihode.

Sudija je tokom obrazlaganja presude upozorila da se ovakva situacija može dogoditi svakom djetetu koje koristi društvene mreže. Posebno je istakla opasnost od uvjerenja da sadržaj poslat putem Snepčeta automatski nestaje, naglašavajući da fotografije i snimci mogu biti sačuvani, proslijeđeni drugima ili izmijenjeni uz pomoć vještačke inteligencije.

Pozvala je i nadležne institucije da razmotre strožu zakonsku regulaciju pristupa maloljetnika društvenim mrežama, kako bi se djeca efikasnije zaštitila od seksualnog iskorišćavanja i drugih oblika kriminala na internetu, prenosi Indeks.