Nizak vodostaj ozbiljno otežava i riječni saobraćaj, a sadašnji vodostaj je znatno ispod nivoa koji se smatra značajnim za bezbjednu plovidbu.

Plovni put Savu kod Šapca svrstava među kritične sektore u periodima malih voda.

Ribolovac i ljubitelj Save Dejan Mitjev kaže da posljedice niskog vodostaja već osjećaju i privreda i ljudi koji žive uz rijeku, ali upozorava da bi u budućnosti problem mogli da budu sve izraženiji ekstremi - i niski i visoki vodostaji.

"Plovidbe trenutno nema. Imamo fabriku koja koristi rijeku za transport robe i sigurno ćemo i u budućnosti imati probleme zbog sve izraženijih i ekstremnijih oscilacija vodostaja. Imaćemo i izuzetno niske, ali i izuzetno visoke vodostaje. Ono što smo imali 2014. godine sigurno će se ponoviti, samo je pitanje kada. Nekada su se rijeke na pojedinim mjestima razlivale, a danas su ti prostori ograničeni nasipima, pa rijeke imaju manje mogućnosti za prirodno razlivanje. Zbog toga možemo očekivati sve brže skokove vodostaja i nagle padove, a takvih ekstremnih situacija u budućnosti će, po svemu sudeći, biti sve više", smatra Mitjev.

Na moguće velike oscilacije Save kod Šapca pokazuje i istorija mjerenja - ovogodišnji minimum dostigao -117 centimetara, a najviši vodostaj zabilježen je tokom katastrofalnih poplava 17. maja 2014. godine, kada je Sava dostigla 664 centimetra, što znači da je razlika između dva ekstrema 7,81 metar.

U septembru ove godine zabilježen je istorijski minimum od minus 117 centimetara, čime je oboren dotadašnji rekord od minus 116 centimetara iz avgusta 2003. godine, prenosi Tanjug.

Hidrološka stanica u Šapcu osnovana je 1921. godine, a sistematska mjerenja vodostaja obavljaju se od 1923. godine, što ovogodišnji minimum čini najnižim zabilježenim u istoriji mjerenja na ovoj lokaciji.