HOĆE LI U SRBIJI RASTI RATE NA KREDITE Oglasila se Centralna banka: Dva razloga za dobre vijesti
U Narodnoj banci Srbije (NBS), kažu da ne treba očekivati da će u narednom periodu doći do značajnijeg rasta rata na kredite.
Prvo, treba imati u vidu da su zahvaljujući efektima prethodnog ublažavanja monetarne politike i drugim mjerama, u posljednjih nekoliko godina u kontinuitetu obezbjeđivani sve povoljniji uslovi finansiranja i nastavak rasta kredite aktivnosti – odgovaraju u NBS.
Pritom, ublažavanje monetarne politike i niža premija rizika zemlje, omogućili su da mnoga preduzeća i građani u prethodnom periodu iskoriste priliku da refinansiraju svoje ranije uzete kredite po povoljnijim uslovima i tako obezbijede niže rate za kredite – ističu u Centralnoj banci.
– Kako se povratak inflacije u granice cilja očekuje u drugom tromesečju naredne godine, i nakon toga kretanje oko centralne vrijednosti inflacionog cilja, povoljni uslovi dinarskog kreditiranja trebalo bi da se zadrže i u narednom periodu, kažu u NBS – piše Nova ekonomija.
Na cijenu kredita indeksiranih u evrima, prije svega, utiču kamatne stope na tržištu novca u evro zoni i premija rizika zemlje. Evropska Centralna banka (ECB) još uvijek ne razmatra značajnije izmjene monetarne politike, koja je izrazito ekspanzivna – kažu u NBS.
– Takođe, zahvaljujući povoljnoj makroekonomskoj perspektivi zemlje, premija rizika zemlje je relativno stabilna i snižena od izbijanja krize. Sve to, kao i obezbjeđena relativna stabilnost deviznog kursa, ukazuje da ne treba očekivati da će u narednom periodu doći do značajnijeg rasta rata na kredite – ocjenjuju u Centralnoj banci.
Podsjećamo, zaduženost građana u Srbiji je u porastu, ali još nije alarmantno, posljednji su podaci Udruženja banaka Srbije (UBS). Za mjesec dana ljeta, u periodu od kraja juna do kraja jula, ona je porasla za 114 miliona evra, sa 10,705 milijardi evra na 10,819. U poređenju sa istim periodom prošle godine, skočila je za 1,14 milijardi evra. Građani Srbije bankama duguju po osnovu gotovinskih, potrošačkih, stambenih i poljoprivrednih kredita.
Preporuka građanima i privredi
Narodna banka preporučuje privredi i građanima da prilikom zaduživanja vode računa o finansijskim potrebama, ali i o mogućnostima urednog servisiranja svojih kreditnih obaveza. Takođe, važno je da sagledaju rokove otplate i činjenicu da zaduživanje u valuti u kojoj se pretežno ostvaruju prihodi daje mogućnost da se izbjegnu valutni rizici koji mogu uticati na visinu rate.
Trenutno viša inflacija u Srbiji posljedica je istovremenog djelovanja nekoliko privremenih faktora: baznog efekta uslijed niskog nivoa cijena krajem prošle godine za vrijeme pandemije, zatim kretanja na svjetskim tržištima koja utiču na cijene sirovina i energenata, kao i rast cijena neprerađene hrane uslijed efekata suše – kažu u NBS.
Čak i sa ovim povećanjem, inflacija u Srbiji i dalje je manja nego u većini uporedivih zemalja, što ukazuje da se domaća ekonomija uspješno otvorila i da oporavak ponude nije previše zaostajao za oporavkom tražnje.
– Svi ti faktori po našoj ocjeni imaju privremeno dejstvo, dok je bazna inflacija, onaj dio inflacije na koji monetarna politika utiče, stabilna i očuvana u granicama cilja. U skladu sa tim, očekujemo da se inflacija zadrži iznad cilja još nekoliko mjeseci slično kao u ostalim zemljama, dok će u toku prve polovine naredne godine početi da opada da bi se u drugoj polovini godine najverovatnije našla na nivou ispod centralne vrijednosti cilja od tri odsto – ocenjuju u NBS.
Prema ocjeni guvernerke NBS Jorgovanke Tabaković, na rast inflacije u Srbiji ne utiče povišena tražnja zbog državnih davanja, već troškovni pritisci među kojima su uska grla u lancu snabdjevanja, rast cijene energenata, metala i drugih sirovina i to uglavnom dolazi sa globalnih tržišta.
Ona je juče na skupštinskom odboru za finansije rekla da od marta 2020. godine do septembra 2021. godine Srbija ima inflaciju u prosjeku od 2,2 odsto.
Uvjerena je, kako prenose mediji, da razloga za strah od inflacije ne bi trebalo da bude u velikoj meri i vjeruje da će se projekcije Narodne banke ostvariti i da će u drugoj polovini naredne godine inflacija biti u granicama cilja – piše Nova ekonomija.