NAJSTARIJI SAČUVANI ĆIRILIČNI RUKOPIS SADA I U DIGITALNOJ FORMI: Miroslavljevo jevanđelje
Ovog vikenda završena je digitalizacija rukopisa starog nekoliko vijekova.
Digitalizacijom je obezbijeđeno da ovaj vrijedan spomenik kulture bude trajno sačuvan. Sam proces prevođenja rukopisa u digitalni format, izvršen je u specijalno opremljenim prostorijama Narodnog muzeja, kojim su upravljali stručnjaci iz Audio-vizuelnog arhiva i centra za digitalizaciju SANU.
Akademik Aleksandar Kostić je izjavio da je Miroslavljevo jevanđelje digitalizovano u pet varijanti, sa jednim ili dva svjetlosna tijela što je omogućilo kvalitetniji prikaz iluminacija.
– Snimanje je završeno prije nekoliko dana, predstoji provjeravanje kvaliteta svakog snimka i da se kao finalni proizvod Miroslavljevo jevanđelje pohrani u najvišoj mogućoj rezoluciji u Audiovizuelni arhiv – naveo je Kostić.
Kostić navodi da je digitalizovano 400 iluminacija i napravljeno oko 2.000 snimaka što će značajno olakšati dalja ispitivanja stručnjaka. Kako za njega tako i za ostatak akademske zajednice Miroslavljevo jevanđelje predstavlja dio srpskog kulturnog identiteta. Preostaje samo još da se početkom 2022.godine, postavi na zvanične sajtove nadležnih institucija kako bi bilo dostupno domaćoj i stranoj publici. Rukopis je digitalizovan na osnovu Sporazuma o saradnji Ministarstva kulture i informisanja Srbije, Narodnog muzeja u Beogradu koji ga čuva, te SANU i Narodne biblioteke Srbije.
Da se prisjetimo Miroslavljevo jevanđelje je pisano na otprilike 360 bogato ukrašenih stranica pergamenta i datira s kraja XII vijeka. Još u srednjem vijeku važio je za svetu knjigu i pravoslavnu relikviju. Pisani dokument od velikog istorijsko-vjerskog značaja za srpski narod. Sadrži četiri apostolska jevanđelja. Specifičnog formata, netipičnog za pravoslavne jevanđelistare toga vremena. Sadržajno bogat i ilustracijski raznolik, bio je po svemu van svog vremena. Sadrži 328 pozlaćenih likovnih fragmenata, pisan je staroslavenskim jezikom na ćirilici. Svaka iluminacija za sebe predstavlja malo umjetničko djelo. U jednom od odlomaka rukopisa navodi se Gligorije kao jedan od prepisivača ovog istorijskog dokumenta. Sva ljepota i raskoš jedne srednjovijekovne pravoslavne države ogleda se u ovom vrijednom istorijskom rukopisu. Veliki kolekcionar Porfirije Uspenski prisvojio je jednu stranicu Miroslavljevog jevanđelja isjekavši je nožem. Sudbina ovog jevanđelja je bila turbulentna, prelazila je iz ruke u ruku državnih zvaničnika da bi se na kraju skrasila u Narodnom muzeju u Beogradu.