CIJENE BI JOŠ MOGLE DA RASTU: Gomilanje zaliha remeti tržište!
Sukob u Ukrajini izazvao je tektonske poremećaje na tržištu hrane zbog činjenice da danas Rusija i Ukrajina zauzimaju prvo i peto mjesto najvećih izvoznika pšenice, i zajedno ostvaruju 29% međunarodne godišnje prodaje, izjavio je ekonomista Bojan Stojnić za aloonline.
Dodaje da je cijena pšenice, koja je sredinom februara već bila veća za 49% od njenog prosjeka iz perioda od 2017-2021. godine, nakon početka sukoba dodatno povećana za 30%.
DUGOROČNE POSLJEDICE
Važno je naglasiti, kaže, da posljedice sukoba u Ukrajini na tržište hrane neće biti samo trenutne već dugoročne i biće manifestovane u tri pravca.
-Prvo kroz niske ili nepristupačne buduće žetve u Rusiji i Ukrajini, zatim kroz nemogućnost izvoza pšenice usljed nedostupnosti ili otežanih uslova transporta putem ranijih transportnih kanala kroz Crno more i treće kroz manje produktivne buduće sjetve u svijetu. Sve iz razloga što Rusija predstavlja jednog od najvećih svjetskih dobavljača ključnih sastojaka za pravljenje đubriva, a bez kojih usjevi gube hranjive materije- kazao je Stojnić.
Što se tiče posljedica po građane Bosne i Hercegovine, kaže da se one već uveliko osjete kroz povećanja cijena brašna i ulja, ali i drugih prehrambenih proizvoda. Dodaje da je otežavajuća okolnost to što se Bosna i Hercegovina više oslanja na uvoz žitarica i najviše uvozi iz Srbije i Mađarske.
PDV I AKCIZE
Naš sagovornik naglašava da mjere koje se ovih dana spominju, kao što su ukidanje akciza na naftne derivate i diferencirana stopa PDV-a, mogu po njihovom uvođenju da donesu trenutno olakšanje kućnim budžetima građana, ali ukoliko trenutna situacija izazvana sukobom u Ukrajini potraje, nestabilnost na globalnom tržištu može dovesti do cijena većih od današnjih.
Naglašava da u slučaju uvođenja mjere diferencirane stope PDV-a, sama niža stopa PDV-a na određene proizvode nije garancija da će građani plaćati i nižu cijenu, iz razloga što se nalazimo na slobodnom tržištu gdje je formiranje cijena diktirano odnosom ponude i potražnje.
GOMILANJE ZALIHA
Stojnić kaže da je razumljiv strah građana koji je, po njemu, većim dijelom prouzrokovan strahom od daljeg rasta cijena, a manjim dijelom, strahom od nestašice namirnica.
-Važno je apelovati na građane da, ukoliko i prave zalihe, da to rade u minimalnim količinama, da ne bi dodatno uticali na destabilizaciju tržišta i stvaranju, u ovom momentu, lažne slike nestašice namirnica. Trenutno, namirnica ima dovoljno, uvozi se sa tržišta koja nisu ugrožena, i pretjerano gomilanje zaliha nije opravdano- zaključuje Bojan Stojnić.